Registar kulturnih dobara Općine Milna

Ministarstvo kulture RH – Registar kulturnih dobara

Oznaka dobra – Mjesto – Naziv - Vrsta kulturnog dobra

Z-1874 – Bobovišća - Crkva sv. Jurja - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Župna crkva sv. Jurja u Bobovišćima podignuta je 1914. na mjestu barokne crkve iz 17. st. Jednobrodna građevina s transeptom i pačetvorinastim svetištem oblikovana je u klasicističkim neopaladijanskim oblicima. Kasnobarokni kameni zvonik s piramidom obuhvaćen je svetištem i transeptom nove crkve. Crkva je natkrivena ravnim stropom rubom kojeg teče profilirani vijenac, a zidovi artikulirani zidanim pilastrima.

Z-4331 – Bobovišća - Crkva sv. Martina - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Crkva sv. Martina podignuta je na brijegu između Bobovišća i Milne na streteški važnom mjestu koje omogućava pregled akvatorija od Splitskih vrata do Hvara i Visa. Jednobrodna crkva s polukružnom apsidom po proporcijama i oblikovanju pokazuje odlike zrele predromanike. Jednostavno kameno pročelje na vrhu ima zidanu preslicu s trokutastim zabatom iz 14. st. Crkva je presvođena polukružnim svodom bez pojasnica, a zidovi su raščlanjeni širokim plitkim nišama. Nad oltarom je renesansni kameni reljef, rad radionice Nikole Firentinca, s prikazom sv. Martina na konju i prosjaka.

RST-274, 24/79-1972 – Bobovišća - Inventar crkve sv. Lucije - Pokretno kulturno dobro – zbirka

Sastoji se od 22 predmeta datirana od XVI.-XIX. stoljeća. Ističe se procesionalni križ baroknog sloga iz XVII. stoljeća.

Z-4886 – Bobovišća - Kaštel Gligo, Bobovišća n/m - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kaštel Gligo smješten je na osojnoj strani uvale Bobovišća. Tri krila sklopa nastala su oko prostranog dvorišta prema moru ograđenog visokim obrambenim zidom uz kojeg je dijelom sačuvana kamena šetnica na svodovima. Na istoku je četvrtasta jednokatnica istaknuta od zatvorenog perimetra dvorišta sa nizom puškarnica u prizemlju koja je pripadala baroknom dijelu utvrđenog sklopa. Građevina na južnoj strani dvorišta pripada najstarijem dijelu kaštela sa nizom obrambenih elemenata u njenoj unutrašnjosti i baroknim luminarima u potkrovlju. Kaštel obitelji Marinčević-Gligo, koja se javlja koncem XVII. st., vrijedan je utvrđeni barokni sklop za obranu luke i pristupa u unutrašnjost otoka Brača.

Z-2316 – Bobovišća - Kuća Cerinić-Gligo - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kuća Cerinić-Gligo smještena je na zapadnoj strani sela Bobovišća sred prostranog vrta. Monumentalna dvokatnica sa visokim potkrovljem građena je krupnim klesancima sa pet prozorskih osi. Sred zapadnog pročelja je kameni balkon na konzolama. U unutrašnjosti se čuvaju drvene skulpture samoukog bračkog kipara Martina Cerinića (1860-1940). Kuća je istaknuti primjer stambene veleposjedničke arhitekture 19. st.

Z-4327 – Bobovišća - Kuća Nazor - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kuća Nazor nalazi se na padini brežuljka Glava pored starog puta za selo Ložišće. Dvorište je ograđeno visokim zidom s monumentalnim lučnim vratima, a na zaglavnom kamenu urezani su inicijali i godina gradnje: A•S•E•N 1817 (Antonio Stefano eredi Nazor 1817). Kuća je prostrana jednokatnica sa visokim potkrovljem. Kuća je pokrivena dvostrešnim krovom od kamenih ploča sa luminarima, a na polukružnim konzolama uz strehu leži facetirani kameni oluk. Zgrada predstavlja vrijedan primjer stambene građevine s utvrđenim dvorištem s početka 19. stoljeća i prva je kuća obitelji Nazor na Braču nakon doseljenja iz Poljica

Z-4329 – Bobovišća - Kuća Vladimira Nazora i sklop kuća oko nje - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kuća pjesnika Vladimira Nazora nalazi se na sjevernoj strani luke Bobovišća. Niz od tri kuće ima prizemlje i prvi kat te visoko potkrovlje sa nizom luminara koji se poklapaju sa osima prozora prvog kata. Na bočnim dijelovima simetrično su postavljena dva vanjska kamena stubišta. Pregradnjom srednjeg dijela kuće 1933.-1937. izmijenjen je izvorni izgled, a sačuvan je dio izvornog interijera s namještajem, knjigama i fotografijama. Sklop kuća Nazor ima memorijalni značaj jer je tu pjesnik Vladimir Nazor proveo dio djetinjstva, a odlikuje ga ambijentalna vrijednost stambene arhitekture s počeka 19. stoljeća.

Z-5941 – Bobovišća - Podmorsko i kopneno arheološko nalazište „Vičja luka", Bobovišća n/m - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Podmorsko i kopneno arheološko nalazište „Vičja luka" nalazi se po sredini zapadnog kraja otoka Brača. To je duboka uvala koja se dijeli na dvije manje, uvalu Bobovišća sa istoimenim naseljem, i uvalu Vičja luka. Te dvije luke pružaju sigurno sidrište kroz prolasku kroz Splitska vrata. Najznačajniji nalaz s područja Vičje luke su četiri prapovijesna groba otkrivena 1908. godine prilikom krčenja zemlje. Arheološki muzej u Splitu je obaviješten o nalazu grobova te je tom prigodom i otkupio nalaze od težaka Frane Rakele koji je pronašao grobove. Budući da prilikom otvaranja grobova nisu bili prisutni djelatnici Arheološkog muzeja izgubljeni su dragocjeni podaci o položaju kostura te priloga u grobovima kao i cijeli osteološki materijal. Grobovi su bili pokriveni kamenim pločama. Iz četiri grobne cjeline iz Vičje luke ostali su nam sačuvani značajni metalni nalazi: tri brončane kacige grčko-italskog tipa, ostaci brončanog lima pojasa, tri narukvice, ranolatenske fibule, igle s dvostrukom glavom (18 komada), privjesci, pincete, masivni brončani kolutovi te prsten s prikazom ptice. Od ostalog arheološkog materijala pronađene su dvije geme od staklene pastete ukrasne perlice kao i brojni ulomci uvozne crnoglačane grčke keramike (skifosi, lekiti, jajoliki alabastron) te manji broj ulomaka ilirske keramike. Arheološki muzej u Splitu pod vodstvom Mladena Nikolancija proveo je 1957. godine arheološka istraživanja na istom mjestu koja nisu dala značajnije rezultate. Pronađen je jedan srebrni stater grada Krotona te polovica staklene geme. Iz izvještaja Don Frane Bulića može se zaključiti da su na području istočno od morske obale u Vičjoj luci, a prema gradini Rat, bili otkopani i drugi nalazi u grobovima, što navodi na zaključak kako se na ovom području nalazila veća nekropola te da su gore navedeni grobovi samo njen manji dio. Pretpostavlja se da je nekropola pripadala naselju koje je bilo na gradini Rat. Arheološkim rekognosciranjem podmorja pronađeni su brojni ulomci prapovijesne keramike, a bogati prilozi u grobovima dokazuju razmjenu između lokalnog stanovništva i grčkih pomoraca kojima je Vičja luka bila idealan zaklon i sidrište, a možda je uvala predstavljala i određenu vrstu trgovačkog punkta za robu razmjenu.

P-4370 – Bobovišća - Zgrada župnog dvora i stare škole - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kamena dvokatnica smještena je JI od župne crkve uz cestu prema naselju Milna. Građena je klesanim kvadrima u pravilnim redovima. na glavnom SZ pročelju smješteno je kameno centralno vanjsko stubište koje se račva u dva simetrična kraka. Željezna ograda ukrašena je kovanim viticama i ovalima. Pročelje je razdijeljeno u pet prozorskih osi sa širokom prizemnim vratima za konobu i otvorima elegantnih proporcija na katovima. Zgrada je pokrivena četverovodnim krovom a po dva jednovodna luminara na dužim stranama krova.

Z-5891 – Ložišća - Arheološko nalazište gradina Rat - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Arheološko nalazište gradina Rat nalazi se na zapadnome dijelu otoka Brača, iznad sela Ložišća. Prva arheološka istraživanja gradine Rat proveo je Arheološki muzej u Splitu 1957. godine i ona su pokazala da se radi o zanimljivom prapovijesnom kompleksu. Godine 2007. počela su sustavna arheološka istraživanja u okviru znanstvenog projekta pri Filozofskom fakultetu u Splitu koja su pokazala kako je gradina Rat jedno od najbolje očuvanih gradinskih naselja na srednjodalmatinskim otocima. Otkriveni su stambeni objekti iz kasnobrončanog doba (3000 godina pr. Kr.) građeni od isprepletenog granja oblijepljenog glinom. Među brojnim keramičkim posudama domaće proizvodnje pronađeni su i ulomci finog posuđa uvezenog iz grčkog i italskog svijeta tijekom zadnjeg tisućljeća pr. Kr. Izlaz na more stanovnicima gradinskog naselja Rat bio je iz udoline Vičje luke gdje su 1908. godine pronađene željeznodobne grobnice pripadnika viših društvenih slojeva iz naselja Rat, s bogatim metalnim i keramičkim arheološkim nalazima.

Z-5226 – Ložišća - Crkva Stomorica - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Crkva sv. Marije (Stomorica) je smještena u polju sjeverno od sela Ložišća na starom putu prema Supetru. Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom građena je priklesanim kamenom i ožbukana. Pokrivena je dvostrešnim krovom s pokrovom od kamenih ploča. Nad glavnim ulazom je viseći luk, a uz južnu stranu je prizidan kontrafor koji je nekad nosio zvonik na preslicu. Crkva je zasvođena bačvastim svodom s pojasnim lukom na paru pilastara. Svetište je odijeljeno zidanom oltarnom pregradom od crkvene lađe, a na apsidi je prozorčić s kamenom tranzenom prošupljenom u obliku križa. Na drvenom oltariću je slika "Uznesenje Bl. Dj. Marije", Bartola Bossija, mletačkog slikara s konca 17. stoljeća.

Z-4332 – Ložišća - Crkva sv. Ivana i Pavla - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Župna crkva sv. Ivana i Pavla smještena je u središnjem dijelu sela na donjem rubu Vele bande. Glavno pročelje sa trolisnim završetkom građeno je pravilnim klesancima. Na glavnom portalu u plitkom reljefu su motivi rombova, rozeta i srca Isusovog, iznad profiliranog vijenca je urezana god. 1820. Unutrašnjost je masivnim kamenim stupovima razdijeljena na tri broda, a srednji brod je pokriven zrcalnim stropom sa visokom gušom. Sjeverno od crkve na uzdignutom terenu ističe se neostilski zvonik izrađen po nacrtu kipara Ivana Rendića 1888. god.

Z-1873 – Ložišća - Donji pisk ili Stara voda - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Istočno od naselja Ložišća jedno je od najvećih sabirališta vode na otoku. Bazeni za kaptažu pune se prirodnim padom vode niz naplov na sjeveru. Široke pristupne rampe s kamenim rubnjacima vode do kamenica za pojenje stoke i sustava obzidanih bazena. Ova instalacija izgrađena je u prvoj pol. 19. st. i ubraja se u kulturna dobra industrijske arheologije te pokazuje visoki domet tehničkih znanja u kultiviranju agrarnog krajolika.

Z-1871 – Ložišća - Kameni most - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Duboka udolina koja vodi od polja sela Ložišća do Vičja luke i kojom su prolazili bujični potoci, premošćena je kamenim mostom u 19. st. Most je građen na jedan luk sa oblim kontraforima, a nakon što je 1897. srušen nevremenom odmah je obnovljen što evocira spomen ploča nad lukom. Most se ubraja u raritetna tehnička rješenja i spomenik je inženjerije 19. st.

Z-2884 – Ložišća - Orgulje u crkvi sv. Ivana i Pavla mučenika - Pokretno kulturno dobro – pojedinačno

Povijesne orgulje, rad radionice Bazzani, Pietro e nepote (Venecija) iz godine 1896. Obnovljene su 2009. godine od strane radionice Heferer iz Zagreba. Manual opsega C – g3 ima 19 registara (od čega su tri razdijeljena), pedal o.C - gis0 (izvorno C/E-gis0) ima 2 registra, dakle ukupno 21 registar. Prijenos je mehanički. Restauracija je obavljena 2009. godine.

Z-4572 – Milna - Crkva Gospe od Blagovijesti - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Župna crkva Gospe od Blagovijesti sagrađena je na sjevernoj strani milnarske luke ispod utvrđene kuće obitelji Cerineo. Na vrhu kamene skalinade ističe se vitkim kamenim pročeljem sa zabatom ukrašenim profiliranim volutama. Istočno od crkve je kasnorenesansni zvonik sa dvostrukom ložom s maskeronima i izduženom piramidom, rad obitelji Bokanić s kraja 16. st. Crkva se pripisuje graditeljsko-klesarskoj obitelji Macanović iz druge pol. 18. st. i istaknuto je ostvarenja kasnog baroka u Dalmaciji. Unutrašnjost je razdijeljena kamenim stupovima na tri broda, a svodovi su ukrašeni štukaturama, rad švicarske obitelji Somazzi s kraja 18. i početka 19. st.

Z-4998 – Milna - Crkva sv. Josipa - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Crkva sv. Josipa smještena je uz more u uvali Osibova južno od Milne. Široka jednobrodna građevina s izduženom polukružnom apsidom sagrađena je u 19. stoljeću s profiliranim elementima arhitektonske kamene plastike klasicističkih odlika. Pročelje završava istaknutim trokutastim zabatom s kružnim prozorom u središtu i preslicom na uzdignutom podnožju. Na glavnom oltaru je pala s likom sv. Josipa iz 17. st., dar zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića. U crkvi se čuvaju srebrni i drveni obredni predmeti 18-19. st., zavjetne slike i fotografije brodova.

Z-1864 – Milna - Crkva-tvrđava na otočiću Mrdulja - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

U kanalu između rtova otoka Brača i Šolte, a blizu luke Milna je otočić Mrduja koji je još u antici imao značajnu ulogu u plovidbenom putu prema Saloni i Splitu. Na zapadnoj strani otočića je ruševna gotička crkvica sa četvrtastom apsidom. Prizemlje je presvođeno, a nad svodom je terasa-osmatračnica sa obrambenim elementima. Vjerojatno je korištena i kao svjetionik pa je i danas u funkciji signalizacijsko svjetlo za navigaciju.

RST-275,24/80-72 – Milna - Inventar crkve Gospe od Blagovjesti - Pokretno kulturno dobro – zbirka

Sastoji se od 107 predmeta: slika datiranih od XVI.-XIX. stoljeća, kipova XVIII.-XIX: stoljeća, te predmeta obredne uporabe od XVIII.-XX. stoljeća.

RST-283,24/9-73 – Milna - Inventar crkve sv. Josipa - Pokretno kulturno dobro – zbirka

Inventar crkve sv. Josipa u uvali Osibova sastoji se od niza slika i fotografija zavjetnih brodova spašenih oluji.

Z-5004 – Milna - Kuća zvana Anglešćina - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kuća zvana Anglešćina sagrađena je visoko iznad luke. Podigla ju je obitelj Cerinić i ubraja se u renesansne kaštele za obranu pristaništa. Građena je u obliku slova U s unutrašnjim dvorištem i tragovima zazidanog kruništa na pročelju te topovskim otvorima. Kasnije je prilagođena stanovanju otvaranjem većih otvora sa kamenim okvirima.

Z-1821 – Milna - Orgulje u crkvi Gospe od Blagovijesti - Pokretno kulturno dobro – pojedinačno

Povijesne orgulje, rad radionice Agostino i Antonio Callido (Venecija) iz 1820. godine. Obnovljene su 1984. godine od strane radionice Heferer iz Zagreba. Manual opsega C/E-f3 ima 22 registra (od čega četiri razdijeljena), pedal o. C-cis1 ima 3 registra, dakle ukupno 25 registra. Prijenos je mehanički. Godine 2006. orgulje su djelomice u uporabi.

Z-5786 – Milna - Svjetionik Ražanj - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Svjetionik Ražanj je smješten na poluotoku Zaglav na vanjskoj obali otoka Brača. Značajna je orijentacijska točka za plovidbu kroz Splitska vrata i bračko-hvarski kanal. Jednostavna pačetvorinasta zgrada građena je kamenom u pravilnim redovima i pokrivena četverostrešnim krovom s pokrovom od kupe kanalice. U središtu južnog pročelja je poligonalna kula s lanternom na vrhu.

Z-4328 – Milna - Utvrđenje Baterija - Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Utvrđenje na rtu Zaglav na otoku Braču smješteno je na istaknutom položaju zapadnog kraja otoka u kanalu sučelice otoku Šolti. U morskom prilazu Splitu ova je točka oduvijek imala veliko strateško unačenje u kontroli plovidbenog puta. Utvrđenje se sastoji od prizemnih zgrada jednostavnih otvora i obrambenog zida sa zupcima kojim je ograđen čitav sklop. Utvrđenje na rtu Zaglav sagrađeno je za francuske uprave 1806. god. za kontrolu prolaza u unutrašnjem moru između srednjodalmatinskih otoka.

RST-273,24/78-72 – Milna - Zbirka predmeta i umjetnina crkve sv. Ivana i Pavla - Pokretno kulturno dobro - zbirka

Zbirka predmeta i umjetnina crkve sv. Ivana i Pavla u Ložišćima poglavito se sastoji od obrednih predmeta i umjetnina 18. i 19. st. Sastoji se od predmeta serijske proizvodnje XIX. stoljeća koji su rađeni u neoslogovima.