Gospodarstvo i razvoj
Splitsko-dalmatinska županija je prostorno najveća hrvatska županija koju čini 16 gradova i 39 općina, u kojima živi oko 455.000 stanovnika prema popisu iz 2011. godine ili 10,5 % ukupnog stanovništva Hrvatske, s prosječnom gustoćom naseljenosti od sto stanovnika po četvornom kilometru.
Brač je najveći otok Splitsko-dalmatinske županije, s površinom od 395 km2 i treći je po veličini na Jadranu. Na Braču živi gotovo 14.000 stanovnika. Podijeljen je u osam administrativno-teritorijalnih jedinica (sedam općina i jedan grad).
Gospodarstvo
Općina Milna natprosječno je razvijena općina u Hrvatskoj. Indeks razvijenosti iznosi 105,9 %, što je svrstava među prvih sto najrazvijenijih općina u Hrvatskoj (rang: 96) i četvrta je po razvijenosti na otoku Braču. Ta činjenica, kao i činjenica da je iseljavanje i pad broja stanovnika zaustavljen posljednjih godina, omogućava provedbu ambicioznih planova za razvoj Općine.
Prirodno je okruženje oduvijek Bračane usmjeravalo prema tradicionalnim privrednim granama, kao što su uzgoj vinove loze i maslina, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo i obrada kamena, ali nije neobično da je danas, u doba razvoja turizma, većina stanovništva usmjerena upravo prema djelatnostima blisko povezanima s turizmom jer one zauzimaju sve veći udio u strukturi zaposlenih i u prihodima. U udjelu registriranih djelatnosti (2018.) dominiraju djelatnosti poslovanja s nekretninama, priprema i usluga hrane, pružanje smještaja i građevinarstvo. Općina Milna, osim što zbog svojega položaja sigurne luke i najvećega sidrišta na otoku ima najbolje uvjete za razvoj nautičkog turizma, posvećena je i izgradnji visokokvalitetne infrastrukture kojom će osigurati znatno bolju turističku uslugu, ujedno čuvajući autentičnost i naslijeđe kulturne baštine.
Prema kriteriju broja zaposlenih, na području Općine dominantnu ulogu imaju poduzetnici iz sljedećih djelatnosti: A – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo; C – prerađivačka industrija; F – građevinarstvo; L – poslovanje s nekretninama; I – djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Poduzetnici po djelatnostima u Općini Milna 2018. godine
Poduzetnici i obrtnici čine okosnicu razvoja Općine, a prema veličini i strukturi dominiraju male tvrtke. U Općini je aktivno 68 poslovnih subjekata (obrtnika i poduzetnika), što Milnarane čini iznadprosječno aktivnima i poduzetnima u odnosu na ostale općine na otoku. Što se tiče broja zaposlenih prema sektorima, u Milni je, u odnosu na ostatak otoka, velik broj radnika zaposlen u primarnom sektoru, zahvaljujući uspješnom djelovanju poljoprivredne zadruge. Dok je u sekundarnom sektoru zaposleno samo 19 % stanovništva, u tercijarnom je to čak 59 %, zbog visokog udjela turističkih i uslužnih djelatnosti.
Poljoprivreda i ribarstvo
Poljoprivreda je na otoku danas dopunska djelatnost pojedinačnih obiteljskih gospodarstava koja nema velik udio u ukupnom prihodu ni u broju zaposlenih (6 %). Velika prepreka za razvoj poljoprivrede je, osim niskog stupnja primjene suvremenih metoda u proizvodnji, i velik broj nepristupačnih i usitnjenih gospodarstava. U Milni se dio toga problema kompenzira radom poljoprivredne zadruge koja okuplja proizvođače tradicionalnih mediteranskih kultura, kao što su uzgoj vinove loze, maslina i agruma te ribarstvo. Uz Milnarane, najviše je proizvođača iz naselja Ložišća.
Ribarstvo je tradicionalna gospodarska djelatnost stanovnika Milne. I danas je očuvan duh marikulture u Uvali Maslinova, gdje je ribogojilište plave ribe komarče, lubuna i tune, koja se prerađuje u Tvornici Sardina iz Postira.
Turizam
Turizam je posljednjih pola stoljeća unaprijedio gospodarsku djelatnost bračkih i milnarskih poduzetnika, pojedinaca i obitelji.
Iako se na Braču turizam počeo razvijati još početkom prošloga stoljeća, zapravo je pravi zamah uslijedio sedamdesetih godina, kad je počela planska izgradnja hotela, naselja, kampova i infrastrukture i kad se proširila turistička ponuda, koja više nije bila samo sunce, more i kupanje. Danas je Brač kao turističko odredište poznat po razvijenoj i raznovrsnoj turističkoj ponudi (ruralni, kulturni, rekreacijski, nautički, eno i gastro turizam), dok je Milna svoj razvoj usmjerila prema nautičkom turizmu, u kojem je prepoznat najveći potencijal, iako ni ostali oblici turističke ponude nisu zanemareni.
Broj dolazaka i noćenja turista u Milni prema zemlji (porijeklu)
| Države | 2018. | 2019. | 2020. | |||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Dolasci | Noćenja | Dolasci | Noćenja | Dolasci | Noćenja | |
| Hrvatska | 2727 | 17416 | 1692 | 9155 | 1395 | 10545 |
| Njemačka | 1629 | 14659 | 2866 | 24117 | 1937 | 18236 |
| Poljska | 1143 | 9727 | 774 | 6532 | 677 | 5473 |
| UK | 830 | 5765 | 3523 | 25098 | 2953 | 21753 |
| Slovenija | 590 | 5071 | 879 | 7467 | 1129 | 6785 |
| Češka | 543 | 4624 | ||||
| Mađarska | 325 | 2481 | ||||
| Francuska | 336 | 2143 | 2050 | 13949 | ||
| Austrija | 286 | 2112 | 839 | 6055 | 599 | 4609 |
| BiH | 194 | 2085 | ||||
| Švedska | 264 | 1615 | 1734 | 11371 | 2407 | 16610 |
| Norveška | 1342 | 9984 | 1771 | 12725 | ||
| Italija | 659 | 4541 | 695 | 4482 | ||
| Nizozemska | 553 | 3653 | ||||
| Finska | 566 | 3793 | ||||
| Ukupno domaći | 2727 | 17416 | 1692 | 9155 | 1129 | 6785 |
| Ukupno strani | 7503 | 59912 | 20531 | 148120 | 18315 | 134277 |
| Sveukupno | 10230 | 77328 | 22223 | 157275 | 19444 | 141062 |
Napomena: nisu uključeni dolasci vikendaša, kao ni nautičkih turista.
Zahvaljujući povoljnom prostornom položaju i prirodno razvedenoj obali, koja krije sigurne i očuvane uvale na zapadnoj strani otoka Brača, Milna je postala sigurna i gotovo nezaobilazna luka u ponudi hrvatskoga nautičkog turizma, koji je postao prepoznatljiva ponuda za nautičare koji tek otkrivaju ove prostore. Nautički turizam je najbrže rastući segment maritimne djelatnosti, s velikim potencijalima rasta, i prirodan je nastavak razvoja Milne, koja nikad nije prestala biti pomorsko mjesto. Nautički turizam Milni pruža višu razinu razvoja i produljenje turističke sezone, veću zaposlenost, cjelogodišnje prihode itd.
U Milni su cijele godine otvorene tri marine, a zbog povećane potražnje za vezovima, u planu je proširenje postojećih kapaciteta i dogradnja luke Milna na predjelu Racić. Broj uplovljavanja u milnarske marine svake godine raste, pa je rekordne 2019. godine u Milnu uplovilo više od 110.000 plovila.
Prihodi od boravišne pristojbe u nautičkom turizmu Općine Milna
| Godina | Prihod u kunama | Porast u odnosu na 2018. god. |
|---|---|---|
| 2020. | *364.486 | 220% |
| 2019. | 168.168 | 102% |
| 2018. | 165.434 | 100% |
| 2017. | 84.662 | 50% |
*Prihod je doznačen Općini Milna (30%) i TZ Milna (70%)
Prihod u kunama
Održivi razvoj
Hrvatska ima oko 4,28 milijuna stanovnika i bogata je obnovljivim izvorima energije, uglavnom energijom vjetra te hidroenergijom i solarnom energijom. Kao dio Europskog zelenog plana, Europska komisija je u rujnu 2020. predložila mjere s ciljevima do 2030. godine:
– najmanje 40 % smanjenja emisije stakleničkih plinova
– najmanje 32 % udjela u obnovljivu energiju
– poboljšanje energetske učinkovitosti za najmanje 32,5 %.
Za izradu programa energetske tranzicije osnovana je radna skupina pod nazivom Otok Brač, koja je obuhvaća svih osam jedinica lokalne samouprave, i Lokalna akcijska grupa (LAG) Brač, s ciljem izrade Akcijskoga plana energetski održivog razvitka i klimatskih promjena za područja koja obuhvaćaju jedinice lokalne samouprave (JLS) otoka Brača.
Vizija dionika energetske tranzicije otoka Brača je transformacija Brača u “zelenom” smjeru, što podrazumijeva: povećanje energetske učinkovitosti, postizanje energetske samostalnosti otoka, uređenje i unaprjeđenje javnog prijevoza te izgradnja centra za gospodarenje otpadom. Sve bi to trebalo provoditi u pet stupova energetske tranzicije prema čistoj energiji:
1. proizvodnja električne energije
2. grijanje i hlađenje
3. transport s otoka / na otok
4. transport na otoku
5. ostale mjere
U interesu je otočnih dionika da otok Brač do 2030. godine postane energetski samostalan i čist otok, nudeći svojim stanovnicima život u zdravom okružju, a turistima tijekom sezone priliku za ugodan boravak na “zelenom” otoku, s raznovrsnim sadržajima i aktivnostima.
Strateški razvojni plan Općine Milna trenutačno je u fazi izrade. Mjere koje Općina namjerava poduzeti da bi pridonijela energetskoj učinkovitosti i neovisnosti otoka obuhvaćene su sljedećim projektima:
– modernizacije sustava javne rasvjete – projekt je izrađen i apliciran u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te se očekuje udio Fonda od 54 %;
– izgradnja solarnih ćelija na lokalnim akumulacijama vode (pjoverima), ukupne površine 2,1 ha (1 MW).
Komunalno gospodarstvo i gospodarenje otpadom
Općina je 2012. godine osnovala komunalno društvo “Meštralun d.o.o., za komunalne djelatnosti”, koje obavlja djelatnosti od javnog interesa, kao što su: održavanje javnih zelenih površina, nerazvrstanih cesta, groblja, javne rasvjete, parkirališta, održavanje i upravljanje objektima javne namjene, a zaduženo je i za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada, iznajmljivanje plovila te ostale djelatnosti određene Odlukom i aktima o osnivanju.
Demografsko obilježje općine Milna
Gospodarske i socijalne prilike snažno su utjecale na kretanje broja stanovnika na otoku Braču i u Milni.
Do kraja 18. stoljeća broj stanovnika na Braču stalno je rastao, a Milna je bila jedno od gospodarski najrazvijenih mjesta na otoku, s najviše stanovnika. Godine 1900. u Milni je živjelo 2.579 stanovnika (područje današnje Općine imalo je čak 4.760 žitelja), dok je na otoku Braču živjelo oko 24.000 stanovnika.
Prvi veliki val iseljavanja zabilježen je na prijelazu stoljeća, kad su jedrenjaci zamijenjeni moćnijim parobrodima, a brodogradilišta zatvorena. Dio stanovništva koji je bio vezan uz pomorstvo i brodogradnju napušta otok, a ostali se preusmjeravaju na ribarstvo i uzgoj otočnih kultura, naročito vinove loze. Nakon što je bolest vinove loze, filoksera, poharala bračke vinograde, opala je proizvodnja i prodaja vina pa brojni mještani napuštaju otok i odlaze u prekooceanske zemlje, najviše u Južnu Ameriku.
Novi egzodus iseljavanja Bračana počeo je poslije Prvoga svjetskog rata i trajao sve do polovice 20. stoljeća. Već 1921. godine na području današnje Općine zabilježena su 3.243 stanovnika, a na otoku Braču 19.339, što je bio znatan pad u odnosu na prethodni popis (iz 1910. godine), čak 15 % manje stanovnika.
Broj stanovnika za razdoblje 1900.– 1921.
| Godina | Milna | Bobovišće | Ložišće | Bobovišće n/m | Pothume | Otok Brač | Index |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1900 | 2.579 | 625 | 1.473 | 19 | 65 | 24.408 | - |
| 1910 | 2.293 | 433 | 1.219 | 14 | 83 | 22.696 | -7,0 |
| 1921 | 3243** | - | - | - | - | 19.339 | -14.8 |
Izvor: Poduzetnički centar Aktiva j.d.o.o., prema: Državnom zavodu za statistiku www.dzs.hr
*Popis po Općinama
U tih približno četrdeset godina (od 1910. do 1953. godine) broj stanovnika na Braču i u Milni gotovo se prepolovio. Iseljavanje se nastavilo sve do devedesetih godina prošloga stoljeća, ali se usporilo.
Broj stanovnika za razdoblje 1931.– 1991.
| Godina | Milna | Bobovišće | Ložišće | Bobovišće n/m | Pothume | Otok Brač | Index |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1931 | 1.645 | 244 | 775 | 18 | - | 17.331 | -10.4 |
| 1946 | 1.212 | 166 | 541 | 18 | 55 | 14.664 | -15.4 |
| 1953 | 1.231 | 137 | 497 | 14 | 59 | 14.721 | -0.4 |
| 1961 | 1.221 | 102* | 437 | 102* | - | 14.227 | -3.4 |
| 1971 | 1.056 | 75* | 285 | 75* | - | 12.893 | -9.4 |
| 1981 | 860 | 52* | 190 | 52* | - | 12.715 | -1.4 |
| 1991 | 875 | 62* | 181 | 62* | - | 13.824 | 8.7 |
Izvor: Poduzetnički centar Aktiva j.d.o.o., prema: Državnom zavodu za statistiku www.dzs.hr
*Ukupno Bobovišće i Bobovišće n/m
Tek su se zadnjih godina odlasci s otoka prorijedili. Počeo se naglo razvijati turizam (otočanima obećavajući bolji životni standard, bolju i bržu vezu s kopnom, veća ulaganja u izgradnju infrastrukture). Brač i Milna postali su boljim mjestima za život, u kojima se mogu ostvariti životne želje i ambicije.
Broj stanovnika za razdoblje 2001.– 2011.
| Godina | Milna | Bobovišće | Ložišće | Bobovišće n/m | Pothume | Otok Brač | Index |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2001 | 862 | 171* | 167 | 171* | - | 14.031 | 1.5 |
| 2011 | 830 | 65* | 139 | 65* | - | 13.956 | -0.5 |
Izvor: Poduzetnički centar Aktiva j.d.o.o., prema: Državnom zavodu za statistiku www.dzs.hr
*Ukupno Bobovišće i Bobovišće n/m
Teško je predvidjeti hoće li i kada Milna doživjeti svoj demografski maksimum s kraja 18. stoljeća, ali ohrabruje činjenica da je negativan trend kretanja broja stanovnika na otoku zaustavljen.
Gustoća naseljenosti u Milni je 34 stanovnika po četvornom kilometru, što je jednako prosjeku otoka Brača, dok je područje Općine rjeđe naseljeno (29 stanovnika po četvornom kilometru).
Na području Općine živi nešto više žena u odnosu na muškarce, ali je u skupini radno sposobnih do 64 godine više muških osoba.
Prosječna životna dob stanovnika Općine je 48,5 godina, a u starijoj populaciji veći je udio žena.
Broj stanovnika po starosti i spolu
| Spol | Ukupno | 0-14 god. | 17-19 god. | 15-64 god. (radno sposobni) | 60-75 god. | 75 i više god. | Prosječna starost |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muškarci | 440 | 96 | 175 | 355 | 316 | 56 | 46,8 |
| Žene | 484 | 73 | 171 | 273 | 358 | 77 | 50,3 |
| Ukupno | 1034 | 169 | 346 | 628 | 674 | 133 | 48,5 |
Problem displaying Facebook posts. Backup cache in use.
Type: OAuthException
Važno, molimo Vas javite, dijelite!
Zbrinjavanje djece jasličke dobi od 1-3 godine !
Znate da je jedan od gorućih problema općine ne postojanje uvjeta za formiranje jasličke grupe unutar postojećeg vrtića. Iz istog razloga krenuli smo u izradu projekta izgradnje novog vrtića međutim realizacije će potrajati. Na prijedlog Odbora za predškolsko i osnovno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb uz maximalnu podršku općine iznađeno je privremeno rješenje do realizacije novog vrtića.
Općina Milna voljna je iznaći model i način za sufinanciranje i poticanje otvaranja obrta koji će udovoljavati svim potrebnim kriterijima za realizaciju aktivnosti čuvanja djece.
Za potrebe realizacije iste ideje hitno je potrebno pronaći adekvatan prostor od minimalno 60 m2 na području općine Milna na period od minimalno 3 godine. Poželjno je prizemlje s dvorištem te uredna dokumentacija.
Molimo Vas da ukoliko posjedujete isti prostor ili znate za isti neovisno u čijem je vlasništvu da nas kontaktirate na brojeve:
091 597 7666 Margita Krželj
099 683 0305 Andrea Tomas
Odobrena su sredstva za izgradnju mrtvačnice u Milni. Isti projekt prijavljen je na dva natječaja, natječaj Lag-a Brač i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Oba projekta su odobrena. Hvala Poduzetnički centar Aktiva na uspješnom angažmanu.
Potpisan ugovor za rekonstrukciju mrtvačnice u Milni - Poduzetnički centar Aktiva
www.poduzetnickicentar-aktiva.com
Cilj projekta je unaprijediti pružanje lokalnih temeljnih usluga za stanovništvo Općine Milna izgradnjom mrtvačnice na mjesnom groblju u Milni.Treba imat vjere u svoje ljude pa ni uspjeh nece izostati
Obrazovanje
Osnovna škola Milna
Milnarani su oduvijek ulagali u obrazovanje, i nekad i danas. Prva škola u Milni službeno je počela s radom još 1848. godine, kao dvorazredna pučka škola u privatnoj kući obitelji Buzolić, koja se 1882. preselila u susjednu zgradu, u vlasništvu obitelji Sfarčić, i u njoj se nastava održavala do 1901. godine. U to se vrijeme nastava u školi održavala na talijanskom i hrvatskom jeziku, a muška i ženska djeca školu su pohađala u odvojenim razredima – dvorazrednu dječaci, a jednorazrednu djevojčice. Tek školske godine 1934./1935., u novosagrađenoj zgradi te su dvije škole spojene u jednu, šestorazrednu pučku školu koja je nosila ime prijestolonasljednika Petra II. Godine 1965./1966. odlučeno je da na području Općine radi jedna osnovna škola u Milni, koja ima status samostalne osnovne škole, te da tu školu pohađaju i djeca iz ostalih naselja koja gravitiraju Milni. Godine 1977. školska zgrada je obnovljena i suvremeno opremljena, tako da djeca uče u gotovo idealnim uvjetima, u specijaliziranim kabinetima i samo u jutarnjoj smjeni. To je i jedina bračka škola koja ima svoju školsku dvoranu uz školsko igralište, opremljenu školsku knjižnicu, blagovaonicu i kuhinju za pripremanje toplih obroka. Škola je 1981. godine osvojila Republičku nagradu za estetsko uređenje, održavanje školskog prostora i zaštitu okoliša. Školske godine 1992./1993. vraćen joj je stari naziv – Osnovna škola Milna. U školi su organizirane i mnoge radionice i izvanškolske aktivnosti, a njezini djelatnici iniciraju i mnoge kulturne događaje.
Osim što Općina sufinancira dio troškova prijevoza do škole za “učenike putnike” i dio troškova prijevoza za izvanškolske aktivnosti koje se održavaju izvan Milne, svi učenici osnovne škole dobivaju besplatne udžbenike i radne bilježnice tijekom cijelog osmogodišnjeg obrazovanja.
Dječji vrtić Milna
Dječji vrtić u Milni s radom je počeo 1961. godine. U vrtić se upisuju djeca s navršene tri godine kako bi se uključila u odgojno-obrazovni predškolski program.
Da bi se svakom djetetu omogućilo pohađanje vrtića, Općina je pripremila paket olakšica za roditelje:
– troškove boravka svakog drugog djeteta iz obitelji Općina sufinancira s 50 % iznosa
– za obitelji s više djece, boravak za svako treće i sljedeće dijete je besplatan.
U planu je adaptacija zgrade i podizanje kata, kako bi se osigurao i uredio prostor za prihvat djece jasličke dobi.
Visoko obrazovanje
U Milni nema srednje škole ni akademije, pa djeca viših razreda obrazovanje nastavljaju najčešće u Supetru, odnosno u Splitu, s kojima je Milna vrlo dobro prometno povezana. Kako bi se djeca potaknula na nastavak školovanja i dobre rezultate, Općina svake godine dodjeljuje učenicima viših škola i studentima stipendije za nastavak školovanja u iznosu od 500 kuna mjesečno, uz sufinanciranje troškova prijevoza.
Obitelj i društvena skrb
Pomoć obiteljima s djecom
Da bi se mlade roditelje i obitelji s više djece financijski rasteretilo, Općina je donijela i program mjera i financijskih potpora.
Naknade za svako novorođeno dijete (u kunama)
| Novorođeno dijete | Jednokratno | Mjesečno do navršene treće godine života djeteta | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Prvo | 5.000 | 500 | 23.000 |
| Drugo | 7.000 | 500 | 25.000 |
| Treće | 10.000 | 600 | 31.600 |
| Četvrto i svako sljedeće | 15.000 | 700 | 50.200 |
Naknade za potpomognutu oplodnju (u kunama)
| Naknada | Godišnje |
|---|---|
| Jednokratna potpora za postupak umjetne oplodnje | 5.000 |
Briga za socijalno osjetljive društvene skupine
Briga za socijalno osjetljive društvene skupine očituje se u brizi za starije i nemoćne osobe, kao i socijalno ugrožene. Financijska pomoć namijenjena je članovima obitelji koji imaju bolesnog ukućanina, a postoje i jednokratne pomoći za stanovnike slabijega imovinskog stanja.
• Sva kućanstva čiji su svi članovi stariji od 65 godina oslobođeni su plaćanja komunalne naknade.
• Mjesečno se sufinanciraju životni troškovi korisnicima minimalne naknade Centra za socijalnu skrb.
• Svim umirovljenicima isplaćuje se jednokratna novčana pomoć za Božić, ovisno o visini redovite mirovine (onima kojima je mirovina manja od 1.500 kn, isplaćuje se 300 kn, a onima s mirovinom većom od 1.500 kn, isplaćuje se 200 kn jednokratno).
• U sklopu programa stambenog zbrinjavanja uređuju se fasade na kućama u iznosu do 30.000 kn te se uređuje ili adaptira stambeni prostor.
Udruge građana i civilno društvo
Koliko stanovnici Općine Milna drže do vlastite inicijative i civilnog društva, vidi se najbolje u činjenici da na području Općine djeluju mnoge udruge koje svojom djelatnošću obuhvaćaju širok spektar interesa suvremenog društva: od kulture i umjetnosti, sporta, održivog razvoja do socijalne djelatnosti, očuvanja kulturne baštine, poticanja zdravog načina života itd.
Svake se godine proračunom planiraju sredstva za donacije udrugama i neprofitnim organizacijama kako bi se podupirao njihov rad. Sredstva se dodjeljuju za projekte temeljem raspisanih natječaja.
Popis udruga i neprofitnih organizacija
| Udruga | Kontakt / osoba ovlaštena za zastupanje |
|---|---|
| Dobrovoljno vatrogasno društvo Milna | |
| Gea Viva - udruga za sustvaranje sinergijskog života na Braču | |
| Udruga za zaštitu starina, kulture, starih običaja te ekologije Milna-Baterija-Pothume | |
| Glazbena udruga Milnarani | |
| Amatersko kazalište Servantes Milna | |
| Radio klub Milna 9A1CDO | |
| Hrvatska pučka prosvjeta, Ložišće | |
| Uzmah, Ložišće | |
| Udruga Osibova uvala | |
| Kulturno povijesna udruga Spalatos | |
| Materinsko društvo Milna | |
| Moto klub Fortuna | |
| Sportsko društvo Šarag | |
| Udruga Potezanje Mrduje | |
| Udruga balunjara Crvana | |
| Pomorsko sportsko ribolovno društvo Mrduja Milna | |
| Udruga za sportsku rekreaciju i kulturu Bobovišće na Moru | |
| Sportsko društvo Milna | |
| Paintball airsoft klub Mrduja | |
| Valovi Brača | |
| Klub mladih Osibova | |
| Udruga mladih Put Milne |
Plan donacija za 2021.
| Korisnik | Iznos u kunama |
|---|---|
| Hrvatsku gorsku službu spašavanja | 18.00,00 |
| Lovačko društvo Brač | 9.000,00 |
| Lag Brač, Šolta | 8.000,00 |
| DDDK | 5.000,00 |
| Sportsko društvo Milna | 15.000,00 |
| Udruga balunjera Crvana, Milna | 37.000,00 |
| KŠRM Mrduja | 30.000,00 |
| Udruga Bobovišća na Moru | 10.000,00 |
| Udruga Brački pupoljci | 10.000,00 |
| Materinsko društvo Milna | 37.000,00 |
| Hrvatsku pučku prosvjetu Ložišća | 21.000,00 |
| Karate klub Dojo, Brač | 10.000,00 |
| Moto klub Fortuna | 40.000,00 |
| Amatersko kazalište Servantes | 24.000,00 |
| Ostale sportske udruge | 10.000,00 |
